Bakar (element)

Poll without page-refresh

Article on other languages:

	del.icio.us
	Digg
	Furl
	Reddit
	Rojo
	Add to OnlyWire

Ovo je stranica o kemijskom elementu bakru. Ako tražite hrvatski grad Bakar, njegova se stranica nalazi ovdje: Bakar (grad).

[Ar] 3d¹⁰ 4s¹

Periodni sustav elemenata

Osnovna svojstva

Kemijski element, Simbol, Atomski broj

Bakar, Cu, 29

Kemijska skupina

prijelazni metali

Grupa, perioda, Blok

11, 4, d

Izgled

brončana krutina

Gustoća¹

8960 kg/m³

Tvrdoća

369 MPa (HV), 874 MPa (HB), 3,0 (Mohsova skala)

Specifični toplinski kapacitet (c_p ili c_V)²

(25 °C) 24,440 J mol^–1 K^–1

1084,62 °C

2562 °C

13,26 kJ mol^-1

300,4 kJ mol^-1

¹ pri standardnom tlaku i temperaturi
² pri konstantnom tlaku ili volumenu
³ pri standardnom tlaku

Atomska svojstva

Atomska masa

63,546(3)

Elektronska konfiguracija

[Ar] 3d¹⁰ 4s¹

Bakar je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cu, atomski (redni) broj mu je 29, a atomska masa mu iznosi 63,546(3).

Rasprostranjenost i pojava

Na Zemljinoj površini se najčešće pojavljuje kao plavi azurit, zeleni malahit ili kao crvena stijena.

Povijest upotrebe

Bakar je bio poznat u davnim vremenima. Neka od najvećih starih nalazišta bakarne rude nalazila su se okolo velikih jezera na granici SAD-a i Kanade, pronađeno je više od 10 000 mjesta iskopa od kojih neka potječu iz 3000. godine p.n.e., čiji grumeni su mogli dosegnuti težinu od 100 kilograma. Geokemijska analiza je potvrdila da je taj bakar bio eksportiran do Južne Amerike jer su njegovi tragovi nađeni u grobovima Inka, a postoje realne teorije da je taj bakar bio prodavan i Egiptu i drugim Bliskoistočnim zemljama posredništvom takozvanih "Naroda s mora". Zbog svoje mekoće, bakar se u početku koristio za nakit, no otkrićem obrade hladnim postupkom dobili su dvostruku tvrdoću, čime su dobili alat i oružje potrebne tvrdoće. Jedina mana te obrade je bila krhkost.

Najstariji dokazi korištenja bakra potječu iz 8000. godina p.n.e. iz Turske, Cayonu Tepesi, u blizini kojeg se nalaze rudnici bakra koji se i danas eksploatiraju. Sve veća upotreba bakra uzrokovala je promjene u tadašnjem društvu. Pojavile su se skupine prvih specijalista, rudara, kovača, metalurga. Sve važnija je bila potraga za tom rudom. Tako se s vremenom do 3800. godine p.n.e, proširila upotreba bakra po cijelom Mediteranu i obalama Atlantika. Upotreba bakra je bila toliko raširena da je cijelo povijesno razdoblje nazvano bakreno doba (eneolitik). Paralelno s bakrom, došlo je i do eksploatacije zlata, srebra i olova. Oko 3500. godine otkrivaju arsen koji dodaju bakru, čime povećavaju njegovu tvrdoću, a time nastaje arsenova bronca.

Današnja upotreba

Najznačajnija upotreba bakra je u elektronici (dalekovodi, generatori) budući da je bakar vrlo dobar vodič električne struje. Bakar je i dobar vodič topline te se koristi i za izradu cijevi za grijanje. Osim toga se koristi za izradu različitih metalnih predmeta (kotlova, žlijebova), za pokrivanje krovova, itd. Osim čistog bakra, raširena je i upotreba bakrovih slitina (bronce, mjedi) te spojeva (bakreni sulfat - modra galica).

Najvažniji proizvođači bakra su Čile, Sjedinjene Američke Države, Indonezija, Australija i Peru. Bakar je glavni izvozni proizvod i osnova gospodarstva DR Konga i Zambije (pokrajina Katanga).

Biološka uloga

Esencijalan metal - za sve žive vrste u sastavu enzima (u većoj količini) otrovan, posebno za beskralježnjake.

Otapanje

Elementarni bakar se otapa u oksidirajućim kiselinama ili dodavanjem kakvog oksidansa. Sam nitrat ili bilo koji oksidans ga neće toliko otapati. Mogli bi ga otapati, tek kad bi tu otopinu malo zakiselili. Npr. zasićena otopina kalijeva nitrata i klorovodične kiseline bi ga poprilično dobro otapala. Jedna od najpoznatijih mješanci otapanja aluminija, cinka i bakra je mješavina klorovodične (HCl, "solne") kiseline i vodikovog peroksida (H2O2) u omjeru 3:1.

Periodni sustav elemenata