Article on other languages:
- Ficheru_informáticu
- Файл
- Restr_stlennegel
- Fitxer_informàtic
- Soubor
- Файл
- Fil_(dataobjekt)
- Datei
- Αρχείο_(υπολογιστές)
- Computer_file
- Dosiero
- Archivo_(Computación)
- Fail
- Fitxategi_(informatika)
- پرونده_(رایانه)
- Tiedosto
- Fichier_informatique
- Triem
- קובץ
- Adatállomány
- Berkas_komputer
- File
- ファイル_(コンピュータ)
- Файл
- 컴퓨터_파일
- Failas
- Fails
- Fail_komputer
- Bestand_(computer)
- Datafil
- Plik
- Arquivo_de_computador
- Fişier
- Файл
- Computer_file
- Súbor_(informatika)
- Datoteka
- Fil_(data)
- Файл
- کمپیوٹری_مسل
- Tập_tin
- קאמפיוטער_טעקע
- 電腦檔案
 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
Datoteka u računarstvu je skup binarnih podataka, koji su spremljeni na medij dostupan programu za čitanje ili za promjenu.
Datoteke i sadržaj
Operacijski sustav datoteke gleda kao niz binarnih podataka, dok na razini programa binarni ovaj binarni podatak može se pretvoriti u: znak, broj, sliku, zvuk, izvorni program, izvršni program, itd. Unutar operacijskog sustava korisničke i ostale datoteke smještene su posebni datotečni sustav, koja ima stvoju posebnu strukturu. Ova struktura je obično usko povezana sa programom, operacijskim sustavom, ili su u skladu sa nekim dogovorenim standardom. Struktura datoteke zove se format. Svaka datoteka također ima određenu veličinu koja je izražena u bajtovima, i obično je izražena u cijelim brojevima. Veličina je ponekada zavisna o operacijskom sustavu, ili o fizičim svojstvima medija na kojem se datoteka nalazi. Na primjer ako je najmanja čestica na mediju 4 kilo bajta (KB), tada je najmanja moguća datoteka na tom mediju 4 KB iako recimo podaci zauzimaju samo recimo 10 bajta. Isto tako svaka datoteka na nekom mediju može zauzimati samo cijeli broj čestica.
Organizacija
Rastom broja datoteka u računarskim sistemima, nastaje sve veća potreba da se datoteke organiziraju koristeći razne metode koje su prvo bile razvijene u bibliotekarstvu. Organizacija se može ostvariti kroz operacijski sustav, ili rabljenjem posebnih aplikacija u cilju zadovoljavanjem sljedećih potreba:
- pohrana i čitanje datoteka
- mijenanje sadržaja te brisanje
- katalogiranje
- sigurnost
- trajnost
- mogućnost revizije i povratka izgubljenog
Unutar operacijskog sustava svaka datoteka ima svoje ime i format, koje je izraženu u obliku <ime>.<format>. Način na koje je ime tvori, njegovu dužinu ograničen je odlukama dizajnera operacijskog sutava. Isto stoji i za format.
U mnogim modernim sistemima, datoteke su obično organizirane kroz operacijski sustav koristeći abrtrakciju stabla. Tako postoji: vrh korijena (glavni direktorij), razne grane (poddirektoriji) i podgrane koje idu do skoro beskonačnu dubinu ili dubinu koja je moguća unutar operacijskog sistema. Listovi ovog debla su datoteke.
