Padaline

Article on other languages:

• هطول
• Валеж
• Padavine
• Precipitació_(meteorologia)
• Srážky
• Nedbør
• Niederschlag
• Υετός
• Precipitation_(meteorology)
• Precipitaĵo
• Precipitación_(meteorología)
• Sademed
• Prezipitazio_(meteorologia)
• Sadanta
• Précipitation
• משקעים
• Csapadék
• Presipitasi
• Úrkoma
• Precipitazione_(meteorologia)
• 降水
• Azeqziq
• 강수_(날씨)
• Nixte
• Praecipitatio
• Krituliai
• Nokrišņi
• Хур_тунадас
• वर्षाव_(वायुचक्रशास्त्र)
• Вердень_прыть
• Neerslag_(atmosfeer)
• Nedbør
• Nedbør
• Opad_atmosferyczny
• Precipitação_(meteorologia)
• Urmamuq_yakukuna
• Precipitaţii_(meteorologie)
• Атмосферные_осадки
• Padavine
• Precipitation
• Padavine
• Падавине
• Nederbörd
• Usimbishaji
• หยาดน้ำฟ้า
• Yağış
• Атмосферні_опади
• Giáng_thủy
• 降水

	del.icio.us
	Digg
	Furl
	Reddit
	Rojo
	Add to OnlyWire

Kiša

Oborina je skupina vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koja iz oblaka pada na tlo. Postoji nekoliko vrsta oborina (tuča, snijeg, solika) - one koje lebde u atmosferi i padaju iz oblaka na tlo.

Oborine nastaju kondenziranjem postojeće vlage u zraku. Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padaline ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se kruženje vode (vidi. Hidrološki ciklus).

• Osnovna podjela oborina:
  • Horizontalne oborine - rosa, mraz, inje, poledica.
  • Vertikalne oborine - kiša, snijeg, led, tuča.

Učestalost i prosječna količina oborina karakteristični su za odgovarajuća zemljopisna područja. Pri tome su oborine čimbenik koji određuje lokalnu klimu. To je posebno značajno za poljoprivredu koja može bez navodnjavanja biti uspješna tek nakon određene grane granice količine oborina koje određuju ekozone.

Količina oborina

Većina mjerača količine padalina skuplja oborine na određenim mjestima u mjerne posude. Jedan milimetar znači, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Količina se obično navodi kao l/m² (ravne površine). 1mm pri tome odgovara točno 1 litra/kvadratni metar.

Danas se uz pomoć t.zv. oborinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina na cijeloj određenoj površini, za razliku od klasične (točkaste) metode mjerenja samo na određenim točkama. To je značajno prije svega za službe koje se bave problemima sprečavanja poplava (pomoću radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "točkasta" mjerenja). Pored količine oborina, važni su prije svega i intenzitet oborina i njihovo trajanje.

Dugotrajno mjerenje količine padalina (klimatologija) omogućuje statističke izračune srednje učestalosti oborinskih događaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat međusobnog odnosa intenziteta i trajanja oborina.

Uvjeti nastanka oborina

1. Postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja
2. Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamičkog hlađenja
3. Prisustvo kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica) :

3.1. Higroskopske čestice (npr. oceanska sol) - proces kondenzacije započinje i prije nego što zrak postane zasićen.

3.2. Nehigroskopske čestice (npr. prašina, čestice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uvjetovan određenim stupnjem zasićenosti.

Klasifikacija oborina

Uvjeti za konvektivnu oborinu

• • Konvektivne oborine - su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom (smanjene gustoće), vodena para se uzdiže i dinamički hladi tj. kondenzira se (formiranje oborina)
  • Orografske oborine - su mehanička dizanja vlažnih horizontalnih zračnih struja (isparavanje planinskih lanaca), uslijed hlađenja se formiraju oborine.
  • Ciklonske oborine - su rezultat kretanja zračnih masa iz područja visokog tlaka (Anticiklona) i područje niskog tlaka zraka (Ciklona), uslijed hlađenja se formiraju oborine.

Zakonitosti prostorne raspodjele oborina

1. U brdima količina oborina zavisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina, zavjetrina).
2. Kopnena područja imaju manje količine oborina od morskih na istoj zemljopisnoj širini (morska klima, kontinentalna klima).
3. Velika količina oborina u blizini ekvatora i umjerenim širinama smjenjuje se s malom količinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim područjima (tropi, suptropi, područje umjerene klime, polarna klima).
4. U tropima su istočni dijelovi tropskih mora vlažni cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlažni su samo ljeti i u jesen.

Vrste oborina

Instrumenti

Oborine se mjere kišomjerima

Standardni kišomjer

Dio pluviografa koji omogućuje zapisivanje količina kiše u [mm] zavisno od vremena. Svaka vertikalna linija predstavlja vremenski odmak od 10min, a svaka slijedeća horizontalna predstavlja količinu kiše od 0,4mm.

• pluviometar ili ambrometar
  • mjerenje pojedinačnim očitanjima, registriraju dnevnu količinu oborina. To je obični Hellmanov kišomjer.
• pluviograf ili ambrograf
  • mjere neprekidnim bilježenjem, moguća analiza raspodjele kiša u vremenu. Pluviograf s plovkom je stariji tip uređaja, a pluviograf s posudom koja se prevrće noviji.

Vanjske poveznice

• Oborinski radari u Njemačkoj
• Aktuelna upozorenja na opasnost od nevremena za Njemačku i Austriju
• Aktuelna karta oborina za Švicarsku (Neue Zürcher Zeitung)
• Globalne oborine