Article on other languages:
- Гістарыяграфія
- Историография
- ইতিহাস_লিখনধারা
- Historiografia
- Historiografie
- Geschichtsschreibung
- Historiography
- Historiografio
- Historiografía
- Historiografia
- Historiographie
- היסטוריוגרפיה
- Történettudomány
- Historiografi
- Storiografia
- 史学史
- ისტორიოგრაფია
- Historiographie
- Istoriografija
- Storiografia
- Geschiedschrijving
- Historiografi
- Historiografia
- Historiografia
- Istoriografie
- Историография
- Historiography
- Historiografia_(dejepisectvo)
- Historiografi
- Historyograpiya
- Історіографія
- Storiografia
- 史学史
 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
Riječ historiografija je složenica, koja potječe iz grčkog, odakle je ušla u latinski i zatim u mnoge europske jezike (internacionalizam): grčki historia (vidi članak Historija) + grapheo (pisati).
Hrvatski enciklopedijski rječnik donosi dva značenja termina historiografija:
- Znanost koja se bavi opsivanjem prošlosti ljudskog društva prema izgrađenoj metodi; historijska znanost.
- term. Predznanstveno bavljenje prošlošću od Herodota do 19.stoljeća.
Danas se među hrvatskim povjesničarima riječ historiografija uglavnom koristi kao istoznačnica za "znanost o povijesti", "povijesna znanost". Povijest je prošla zbilja, koja je predmet proučavanja. U običnom jeziku obično se riječ "povijest" koristi i kao ime za znanost o povijesti. Također se za povijesnu znanost koristi riječ historija. Znastvenik koji se bavi historiografijom/historijom obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za potpuniji prikaz rasprave o terminologiji.)
Mirjana Gross uvodi precizniju terminologiju, razlikujući "historiju", "historijsku znanost" i "historiografiju".
- Svako proučavanje prošlosti je historija.
- Dio historije je historijska znanost koja nastoji spoznati dijelove prošlosti sustavno, na temelju istraživačkih standarda.
- Historiografija je pak pismeno izlaganje rezultata istraživanja, odnosno ukupnost napisanih historijskih djela.
(Suvremena historiografija, 1996, str. 18)
