Article on other languages:
- Europa_Zentral
- أوروبا_الوسطى
- Midtleiropa
- Централна_Европа
- মধ্য_ইউরোপ
- Srednja_Evropa
- Europa_Central
- Střední_Evropa
- Centraleuropa
- Mitteleuropa
- Central_Europe
- Mezeŭropo
- Europa_Central
- Kesk-Euroopa
- Erdialdeko_Europa
- اروپای_مرکزی
- Keski-Eurooppa
- Miðevropa
- Europe_centrale
- Eropa_centrâla
- Europa_central
- מרכז_אירופה
- Közép-Európa
- Eropa_Tengah
- Mið-Evrópa
- Europa_centrale
- 中央ヨーロッパ
- mijropno
- Eropah_Tengah
- ცენტრალური_ევროპა
- 중앙유럽
- Centrinė_Europa
- Centrāleiropa
- Централна_Европа
- Eropah_Tengah
- Ewropa_Ċentrali
- Centraal-Europa
- Sentral-Europa
- Sentral-Europa
- Ûrope_du_Mitan
- Europa_Środkowa
- Europa_central
- Europa_Centrală
- Центральная_Европа
- Europa_cintrali
- Srednja_Evropa
- Central_Europe
- Stredná_Európa
- Srednja_Evropa
- Evropa_qendrore
- Средња_Европа
- Centraleuropa
- Центральна_Європа
- Eoropa_Sentrałe
- Trung_Âu
- 中欧
- צענטראל_אייראפע
- 中欧
 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe. Nakon propasti komunizma koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.
Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka, Švicarska, Austrija, Mađarska, sjeveroistočna Italija, Slovenija, sjeverna Hrvatska te srpska pokrajna Vojvodina.
Ono što se danas uči u hrvatskim školama, opisuje Srednju (Mittel) Europu sastavljenu od sljedećih 10 država:
- Njemačka
- Poljska
- Češka
- Slovačka
- Švicarska
- Lihtenštajn
- Austrija
- Mađarska
- Rumunjska (samo sjeverni dio)
- Slovenija
- Hrvatska (samo sjeverni dio)
Sadržaj |
Položaj
Regija je zemljopisno položena u sredini Europe između Sjevernog, Baltičkog i Jadranskog mora. Zbog položaja u sredini Europe važna je za promet te su se zbog toga često vodili ratovi. Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef, ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna mreža. U središnjem dijelu to su doline rijeka a u planinskom prostoru to su tuneli i prijevoji. Hrvatska se dijelom nalazi u srednjoj Europi pa se može nazvati i srednjoeuropskom zemljom. Zemlje s izlazom na more su: Njemačka (Baltičko i Sjeverno), Poljska (Baltičko), i Slovenija (Jadransko).
Reljef
U reljefu se izdvajaju četiri velike cjeline:
- Njemačko-poljska ili Pribaltička nizina je blago valovito, vlažno i slabo plodno područje jer je na njega utjecao led. U sjevernom dijelo tragovi leda vidljivi su u ostatcima morenskih nanosa, ledenjačkih jezera i močvara. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Rijeke su su nataložile riječne nanose, a vjetar je nanjeo fini pijesak (prapor i les) koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla.
- Stara gromadna gorja (Njemačko i Češko sredogorje) protežu se od Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku. Najčešće su snižena, zaobljena i pošumljena. Raščljanjena su brojnim dolinama i kotlinama pogodnim za poljodjelstvo, gradnju prometnica i naseljavanje. Vrlo su bogata ugljenom i željeznom rudom, a ima i i obojenih kovina (bakar, olovo, cink) te kalijevih soli. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizaciju.
- Mlada nabrana gorja su Alpe i Karpati. Alpe su strme i teško prohodne. U višim djelovima su se zadržali ledenjaci, a u nižim ledenjačka jezera i doline. Rijeke su kratke i snažne pa su pogodne za gradnju hidrocentrala. Alpe se dijele na više zapadne i šire istočne Alpe. Prometnice koje prolaze Alpama važne su za povezivanje juga i sjevera Europe. Karpati su niži i prohodniji od Alpa. U srednjoj Europi nalaze se samo zapadni Karpati.
- Panonska nizina se nalazi između Alpa, Dinarida i Karpata. Nekada davno tu je bilo Panonsko more koje se izdizanjem planina dijelom povuklo prema Crnome moru a dijelom se zadržalo u obliku jezera (Balaton i Nežidersko jezero). Većinu jezera zatrpale su rijeke i vjetrovi koji su sa sobom donijeli finu prašinu i mulj što je uzrokovalo stvaranje plodnoga tla. U zapadnom djelu razvijeno je poljodjelstvo dok je istočno od Dunava razvijeno stočarstvo. Osim plodnoga tla važno bogastvo su nafta i zemni plin.
Klima
U najvećem djelu Srednje Europe prrevladava umjereno kontinentalna klima. Kontinentalnost je izraženija na istoku gdje je manja količina padalina. Na sjevero-zapadu Pribaltičke nizine jak je utjecaj Atlantika, pa su zime toplije a količina padavina je veća. Šume su iskrčene, a stepe pretvorene u plodno tlo. Utjecaj Sredozemlja ograničen je na usko područje Slovenije zbog utjecaja Alpi. Zbog nadmorske visine pada temperatura pa je klima na planinama oštro kontinentalna i planinska. Tu su temperature niske a snijeg se može zadržati i cijele godine. Ponekad se na planinama pojavljuje i temperaturna inverzija. Na višim predjelima prevladavaju crnogorične šume.
Rijeke
Velike rijeke srednje Europe: Dunav, Rajna, Laba, Weser, Odra, Visla izviru u Alpama i Karpatima gdje im je i razvodnica. Slijevaju se u Crno, Baltičko i Sjeverno more. Vodostaj ovisi o padalinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Europska rijeka. Najprometniji kanali su Rajna-Majna-Dunav i Kielski kanal.
Vanjske poveznice
- Pándi Lajos - Köztes Európa 1756-1997 Povijest Srednje Europe 1756.-1997., dan za danom (na mađarskom)
